Uživanje u toploj šalici kave za vrijeme kupovine od danas je moguće u poslovnicama BIPE, prvom lancu drogerija koji svojim kupcima nudi uslugu Franck snogoo kave za van. U deset odabranih BIPA poslovnica diljem Hrvatske možete uživati u kavi snogoo iz jedinstvenog samoposlužnog aparata koji će zadovoljiti sve ljubitelje ovog napitka. Time BIPA Hrvatska nastavlja s inovacijama kako bi svojim kupcima osigurala najbolju uslugu tijekom obavljanja kupovine.
Francksnogoo predstavlja novu eru samoposlužnih aparata jer pruža mogućnost plaćanja napitaka gotovinom, ali i bezgotovinsko plaćanje karticama za sve koji ne vole nositi kovanice i novčanice sa sobom. Vašu omiljenu šalicu kave možete platiti i putem aplikacije snogoo kojom se omogućava pogodnost skupljanja bodova za ostvarivanje besplatnih napitaka. Topli napitci posluženi su u ekološki prihvatljivim papirnatim čašama, a u ponudi se mogu pronaći Franck proizvodi bazirani na espresso kavi i instant cappuccino raznih okusa. BIPA će svojim kupcima od 22. ožujka osigurati i happy hour za vrijeme kojeg će svim posjetiteljima ponuditi besplatnu Franck snogoo kavu za van.
„Briga za kupce nam je na prvom mjestu i želja nam je osigurati im što ugodniji osjećaj za vrijeme boravka u našim poslovnicama. Prateći svjetske trendove, ova inovacija je još jedna u nizu koje smo iz tog razloga pokrenuli, kao prvi lanac drogerija u Hrvatskoj koji nudi ovakvu uslugu.“ izjavila je Sanpatricija Vrsaljko, menadžer za trendove i inovacije u BIPI.
S mlijekom, produžena ili bez šećera, pronađite vrhunsku kavu po svom ukusu u najbližoj BIPI i bezbrižno uživajte u ostatku kupovine.
Popis BIPA poslovnica u kojima se nalaze Franck snogoo samouslužni aparati za kavu dostupan je na stranici https://www.bipa.hr/novo/snogoo.
Želite li se pohvaliti dobrim i pametnim rješenjima koja već primjenjujete u svome gradu ili ste tek u potrazi za dobrom idejom? Posjetite portal Pametni gradovi koji od početka podupire i promovira naša Udruga.
Izazovi s kojima se sve više suočavaju gradovi budućnosti uključuju prometna i populacijska zagušenja, zagađenja, duže lance opskrbe hranom, kriminal, klimatske promjene, nejednakost dohotka, sporu i neučinkovitu državnu birokraciju i gomilanje instanci i institucija, korupciju, nesigurnost, nedostatak pristupa osnovnim uslugama i preduvjetima opstanka – zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i obrazovanju…
Urbani svijet uvelike radi na planiranju gradova budućnosti i zalaže se za dizajn zajednice koji je usmjeren na ljudsku interakciju. Većina tehnologa i inženjera zauzeta je istraživanjem kako graditi pametne gradove i koje im mogućnosti dati. No također je važno pitati tko će živjeti u njima i što znači biti građanin pametnog grada. Upravo se tim temama bavi portal Pametni gradovi.
Predviđa se da će globalno tržište pametnih gradova doseći 400 milijardi dolara godišnje do kraja 2020. a do 2025. stvorit će poslovne prilike s tržišnom vrijednošću od 2,46 bilijuna američkih dolara. Pametni će gradovi dati više digitaliziranih usluga i jaku infrastrukturu za analizu podataka, što će dovesti do povećane potrošnje na tehnologiju. Što znači da ćemo čuti više o usponu pametnih gradova i njegovim širenjima. Uz to, tehnologija pametnih kuća također će rasti i postajati interaktivnija s ljudima. Prema istraživanju, industrija pametnih kuća doseći će 50 milijardi dolara do kraja 2020. Internet stvari (IoT) neprestano se širi i nastavit će to činiti ubuduće. Razmještanje 5G mreža dramatično će ubrzati upotrebu povezanih IoT uređaja s preko 20 milijardi već predviđenih.
Gdje je tu Hrvatska?!
Hrvatska je, uglavnom, sramežljivo krenula u tom smjeru. To je još jedan od razloga zašto je pokrenut portal http://www.pametni-gradovi.eu/ čiji je cilj postati relevantno mjesto za informiranje javnosti o temama sastavnica pametnih gradova kao što su proizvodi i usluge za projekte pametnih gradova, digitalizacija, 5G, IoT, mobilnost, zelena i održiva energija, znanost, obrazovanje, sigurnost i druge.
Također, u Hrvatskoj postoje mnoge, manje ili veće, kvalitetne tvrtke koje imaju sjajna vlastita pametna rješenja ili su zastupnici vrhunskih svjetskih brendova koji imaju i znanje i iskustvo u raznim sferama razvoja pametnih gradova. Želja je promovirati njihova rješenja, njihove proizvode i usluge te ih spajati sa županijama, gradovima i općinama koji traže pametna razvojna rješenja i žele pronaći najbolje proizvode i usluge po mjeri svoje sredine.
Pozivamo vas stoga da budete prisutni na portalu, iz njega crpite ideje drugih gradova, umrežavate se s tvrtkama koje vam nude pametna, povoljna i provjerena rješenja te pratite novosti.
Proizvodnja hrane u Hrvatskoj u narednom periodu bit će izazov u kojem će poljoprivrednici biti spremni uhvatiti se u koštac s iskušenjima povećanja produktivnosti proizvodnje, smanjenja troškova, učinkovitijem upravljanju resursima, rastom kvalitete hrane ali i stvaranjem nivoa više vrijednosti uz naravno važan efekt zaštite okoliša. Digitalizacija poljoprivrede je neminovna, ona je već oko nas.
Krećemo se u pozitivnom smjeru, primjenjuju se nove tehnologije, primjenjuju se nova tehnološka saznanja, proizvodi se dovoljno i kvalitetnije s certifikatom sljedivosti proizvodnje i kvalitete, a takav proizvod prati i adekvatna cijena.
„Strojevi velikim dijelom već danas mijenjaju ljude. Kroz povijest traktor je bio revolucionarni izum, a zahvaljujući takvim izumima produktivnost se višestruko povećala. Ako se samo analiziraju određeni učinci kod strojeva dolazimo do neshvatljivih veličina ali to je dah razvoja novih tehnologija. Samo jedan mali primjer – nekada je kombajn vršio 10-12 sati 25-30 tona pšenice, danas srednje vršalice kombajna vrše 45-50 t/h. Koncepcijski svaki moderan traktor, uvjetno rečeno, već je robot koji može odraditi niz automatskih funkcija te mijenja ulogu čovjeka u smislu snage“, objašnjava nam Alojzije Jerković koji već dugi niz godina radi na modernizaciji domaće poljoprivrede.
Ipak, čovjek je još uvijek nezamjenjiv u poljoprivredi. Zapravo, ako se gleda misaoni aspekt, to ćemo još malo pričekati. To je već pitanje umjetne inteligencije, tako da je neizostavan faktor u poljoprivredi – čovjek.
„Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva prošle je godine krenulo s dijeljenjem elektroničke digitalne iskaznice s certifikatom s kojom se sada šalju svi potrebiti zahtjevi poljoprivrednika na Agenciju za plaćanja te ostale institucije. Sve je to danas u digitalnom obliku. Agro net, te čitav niz sustava, služe da bi se ovakvi poslovi, s kojima poljoprivrednici komuniciraju i rješavaju s MPiŠ, u digitalnom smislu mogli potpisati digitalnom iskaznicom. To uvelike pojednostavljuje proceduru, štedi se vrijeme i smanjuje se gužva. Sada se već 30 % korisnika koristi ovim sustavom, a dogodine dok i ostali preuzmu digitalne iskaznice, i ostalih 70%“, govori gospodin Jerković koji je u poljoprivredi cijeli život i pomno prati njezin razvoj.
Digitalizacija, precizna ili pametna poljoprivreda zasigurno je pojam i to je proces koji mora biti potpomognut edukacijama u školskom sustavu, visokom obrazovanju te se nalazi već u predavanjima poljoprivredne savjetodavne službe, uz potporu šire Akademske znanstvene zajednice zajedničkom sinergijom ministarstva kao i tvrtki koje zastupaju određene tehnologije. Prenošenje informacija i prezentacija – samo takvim sveobuhvatnim nastupom možemo se nadati da ćemo dobiti korisnike koji razumiju i prihvaćaju takve tehnologije. Danas brojni poljoprivrednici imaju pozitivan razvoj događaja i to ih veseli.
Dronovi su samo jedan od alata s kojima možemo vidjeti precizno biljke u proizvodnji, postiže se rezolucija do 3mm pa se i uvjetno može predvidjeti i pojava korova, bolesti te štetnika na biljci. Oni dronovi koji su opremljeni s multispektralnom, termalnom i NDVI kamerom – pomoću njih se može vidjeti koliko vode i hranjiva treba biljci. Kombinacijom senzora drona i s traktora te satelitskih snimki i karata, dobiva se cjelokupna slika na određenoj parceli te nakon tumačenja slika (pojava) daju se tehnološka rješenja.
„U budućnosti se govori o velikom razvoju „autonomnih“ strojeva. Oni već sada postoje. Prskalice, sijačice, strojevi za obradu zemljišta… No za takve tehnologije potrebno je stvoriti zakonski okvir za siguran rad. Trenutno zakonodavni sustavi o sigurnosti pojedinih država nisu još stvorili okvire za takove tehnologije ali kreće se prema naprijed. Kod nas u Hrvatskoj tehnologije se zahvaljujući ISO-BUS sustavu umrežuju između traktora, sijačica, prskalica i kombajna. Zahvaljujući podršci vlastitih baznih stanica tvrtke Jerković d.o.o. za preciznost do 2 cm razvija se vrlo povoljno. Ovakav iskorak na tržištu gdje smo investirali u razvoj vlastite mreže baznih stanica govori sam za sebe o ozbiljnosti nastupa na tržištu. Osim odlične pokrivenosti signalom, cijena signala je izuzetno atraktivna i imamo sve više pretplatnika“, otkriva Jerković.
Ipak, mnoge zanima je li ova oprema skupa. Ništa nije jeftino, no primjena i konačni benifit pametne poljoprivrede u svakom slučaju pokazuje vrlo brzo svoju isplativost. Jednostavniji sustavi imaju isplativost u prvih 12 mjeseci, ako se gleda ušteda kojom se izbjegavaju dupli prohodi i preklapanja prohoda. Investicije koje se kreću red veličine 10.000 do 15.000 kn već se isplate u prvoj godini.
Uređaji s kojima se radi na strojevima, nisu komplicirani. Uz kratku edukaciju sve ide bez problema. Ako se radi o složenijem sustavu u kojem je uključen pravac, varijabilna sjetva, sekciska sjetva, prskalica, raspodjeljivač mineralnog gnojiva, žetva, satelitske snimke, snimke dronova, obrada podataka – tada takav pristup treba biti podržan s programom i s vrlo educiranim i iskusnim kadrovima. Dakako treba motivirati i ljude da se okrenu modernijoj poljoprivredi.
Ministarstvo već ima plan razvoja poljoprivrede do 2025., ali svakako je važna i prezentacija te edukacija tvrtki koje se bave prodajom na tržištu. S informacijama o preciznoj poljoprivredi te prenošenjem svih informacija, saznanja te iskustava o benefitu koji se postižu takvom primjenom u poljoprivredi, mogu uvelike motivirati poljoprivrednike.
I za kraj ostaje pitanje kakvu ćemo hranu jesti kada našu zemlju oplemenimo pametnim strojevima. Produktivnost, noviteti, dovoljne količine, ponekad i viškovi proizvodnje hrane – nameću se kao pitanje je li hrana jednako kvalitetna ili bolja? Na nedavnim sastancima u europskim krugovima proizvođača poljoprivredne mehanizacije često je tema kvaliteta i kvantiteta hrane koja se proizvodi i konzumira. Za kratki pojam koji je u trendu „Hybrid poljoprivreda“ (moderna, precizna poljoprivreda) smatra se objašnjenje: Proizvesti dovoljno hrane ali više kvalitete koja ima sljedivost od polja do stola. Da svako tko je kupuje i konzumira, pa na kraju i plaća nešto više, da bude siguran da je bolja. Cjelokupna digitalizacija, pametna i precizna poljoprivreda, nove tehnologije te nova saznanja – imaju zadatak da tome doprinesu. Stoga Hrvatska poljoprivreda ima svjetlu budućnost jer ima čudo mladih, talentiranih i sposobnih ljudi spremnih da to provedu.
Grupa Elixir izbacila je svoj treći singl i to baladu. Riječ je o pjesmi „Reci mi“, za koju su mnogi glazbeni urednici već na prvo slušanje kazali da s lakoćom ulazi u uho. Nakon dvije vesele pjesme ovi momci, koje mnogi od milja zovu novim hrvatskim boy bendom, odlučili su se publici predstaviti s jednom laganijom pjesmom.
I ovoga puta pjesmu im je napisao Mario Regelja iz grupe Ljubavnici pa stoga nema sumnje da će i ova pjesma biti dobro prihvaćena od strane radio postaja. Budući da je Mario pravi hit maker, Elixir vjeruje da će radio postaje na prvu zavoljeti njihov novi singl. Aranžman pjesme radio je također član Ljubavnika, Borna Biondić.
Kao kulisu za svoj spot odabrali su grad Zagreb. Dečki su dva dana snimali u studiju ali i na zagrebačkim ulicama gdje im se pridružila i poznata manekenka Marija Rogić, inače Miss Zagreba ali i prva pratilja na Izboru za Miss Hrvatske.
Naravno spot je režirao Matija Škalić, mladi redatelj koji je omiljen upravo među zabavnjacima i koji je sve angažiraniji na snimanju glazbenih spotova.
„Dama s lepezom”, jedno od posljednjih djela slavnog bečkog umjetnika Gustava Klimta, krajem ožujka ove godine mijenja svoju lokaciju. Povod selidbe prezentacija je slike u okviru posebne izložbe bečkog Belvedera posvećene kasnoj fazi Klimtova stvaralaštva.
Nakon više od sto godina „Dama s lepezom” od 25. ožujka 2021. ponovno će se moći vidjeti u glavnom gradu Austrije. Ovaj nedovršeni ženski portret intenzivnih boja posljednji je put javno izložen u Beču 1920. kad je u sklopu jedne izložbe posuđen iz privatne kolekcije industrijalca Erwina Böhlera. Nakon toga slika se nalazila u vlasništvu obitelji Böhler u Švicarskoj. Pretpostavlja se da ju je pedesetih godina prošlog stoljeća kupio austrijski kolekcionar Rudolf Leopold, dok se u devedesetim godinama pojavila na jednoj aukciji u SAD-u gdje se i prodala. Austrijske vlasti tada su pokrenule postupak protiv nepoznate osobe zbog sumnje u nezakonit izvoz slike iz zemlje, no postupak je prekinut jer se nije moglo ući u trag počiniteljima. Sadašnji vlasnik nije bio upoznat s poviješću vlasništva slike. Kako bi se „Dama s lepezom” mogla izložiti u Belvedereu te nakon dugo vremena učiniti dostupnom široj publici, Austrija je odobrila privremeni imunitet za vrijeme trajanja izložbe.
Posljednja djela Gustava Klimta mogu se razgledati na izložbi u Belvedereu koja traje od 25. ožujka 2021. do 13. veljače 2022. Nakon prvog dijela izložbe u kojoj će „Dama s lepezom” biti prikazana s ostalim nedovršenim Klimtovim slikama kao što su „Nevjesta”, „Adam i Eva” ili „Dama u bijelom”, početkom listopada bit će predstavljena s djelima koja prikazuju utjecaj japanske i kineske umjetnosti na kasno stvaralaštvo ovog čuvenog slikara.
Bečki znanstvenici prepoznali su velik potencijal podvodnog bilja koje je vrlo prikladno za proizvodnju ambalažnog materijala.
Znanstvenici s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU rade na proizvodnji ambalažnog materijala od makrofita, odnosno podvodnih biljki koje se svake godine kose i sakupljaju u Dunavu na području Beča i Donje Austrije. Ondje se godišnje iz vode izvuku tisuće tona podvodnog bilja.
Količina podvodnog raslinja u Dunavu posljednjih se godina znatno povećala. Razlog tomu iznimno su visoke temperature koje potiču brži i snažniji razvoj makrofita. Budući da u samo četiri tjedna mogu narasti i po dva metra, redovito se kose i sakupljaju. Za to je od ožujka do listopada u glavnom gradu Austrije zaduženo čak 17 brodova koji sprječavaju prekomjerno širenje podvodnog raslinja te kupačima osiguravanju odličnu kvalitetu vode tijekom sezone kupanja na Dunavu. Nakon košnje makrofiti se sakupljaju i odvoze u gradsku kompostanu gdje se dalje prerađuju u prirodni kompost.
Bečki znanstvenici prepoznali su velik potencijal podvodnih biljki. Naime, moguća je njihova višestruka primjena, a vrlo su prikladne za proizvodnju ambalažnog materijala. Prvi prototipovi ekološke jednokratne ambalaže za čuvanje voća ili biorazgradivog posuđa izrađeni od makrofita puno obećavaju. Znanstvenici trenutačno rade na optimizaciji proizvodnje ambalažnog materijala i istraživanju područja primjene nusproizvoda koji nastanu prilikom tog procesa. Oni bi se u budućnosti, primjerice, mogli koristiti kao gnojivo, a moguća je i proizvodnja bioplina njihovom fermentacijom.
Ovom inovativnom projektu dodijeljena je prestižna nagrada u području zaštite okoliša Energy Globe za područje Donje Austrije za 2020. godinu, a pobjedu je odnio u kategoriji voda. Također je nominiran za nagradu Energy Globe na nacionalnoj razini čiji će se dobitnici saznati krajem ove godine.
Sjajnu priču pričaju dvije dame iza kojih stoji simpatičan način upoznavanja, a potom i nevjerojatna ideja koja mijenja njihovu svakodnevicu. One su Zagorka Major i Christina Cianci. Zagorka izrađuje veganske slastice, a Christina je cvjetni dizajner. No vratimo se na početak priče…
Ove dvije Riječanke upoznale su se dok su šetale pse. Iako su se znale tek iz viđenja, ove susjede zbližili su njihovi ljubimci i to na ne baš ugodan način. Christinin pas pobjegao je iz dvorišta i napao Zagorku i njezina psa. Slijedećeg jutra ove dvije su dame sjele na kavu kako bi popričale o ovom nemilom događaju te se dogovorile kako će ubuduće bolje paziti na svoje pse. Iako su imale razloga posvađati se, one su se odlučile bolje upoznati i na koncu donijele odluku da svoju ljubav prema cvijeću i slasticama pretvore u zajednički posao.
„Iskreno kako i zašto se to dogodilo nema neko logično objašnjenje. Splet okolnosti, Christinina i moja želja da krenemo u nešto lijepo. Uletio je i prostor koji se iznajmljivao i sve je oko nas nekako htjelo da otvorimo Chrissart concept store. Nismo se stigle bojati trenutne situacije, stvar se zakotrljala, a nas dvije bile smo i ostale pune entuzijazma. Nekako nas je vodila misao da je naš Chrissart concept store nešto novo na našim prostorima. Stvorile smo koncept zdravog i lijepog. Jedan, po našem mišljenju, novi lifestyle. Pokušavamo uklopiti cvijeće i vegansku prehranu u organizaciju evenata, vjenčanja… Uređujemo izloge, scene, u planu nam je održavanje veganskih radionica te floral radionica. Ipak, ne inzistiramo na veganskoj prehrani, naravno da organizirano sve vrste evenata i vjenčanja“, govori nam Zagorka Major koja je ujedno i menadžerica ove simpatične tvrtke koju krase dvije poduzetnice.
Christinine ruke nevjerojatno su vješte sa cvijećem. Naime ona je, prema podacima koje imaju, jedina dizajnerica cvijeća u Hrvatskoj. Ona od cvijeća koje je već samo po sebi lijepo – stvara prava umjetnička djela.
„Oduvijek sam željela biti u umjetnosti. Ja sam svoju umjetnost pronašla u cvijeću i taj me svijet doslovce začarao. Iznenadila sam se što se sve može cvijećem izraditi te koliko emocija se njime može prenijeti. Školovanje za međunarodnog cvjetnog dizajnera završila sam u Milanu, školi cvjetne umjetnosti Laboratorio Idee. Cvjetni dizajner osmišljava, projektira i kreira bukete, aranžmane, instalacije od vegetativnih i nevegetativnih materijala ovisno o željama i potrebama klijenta. Pomno se biraju materijali, oblici i boje – sve do najsitnijeg detalja“, objašnjava nam Christina dok nas s druge strane mame mirisi Zagorkinih zdravih veganskih kolača koji uz cvijeće krase ovaj novi Chrissart concept store u Rijeci.
„Oduvijek sam voljela kolače, a stvarati ih – poseban je gušt. Kako volim izazove htjela sam vidjeti kako to izgleda veganski kolač. I zaljubila se. I u veganske kolače i u veganstvo. Vjerujte mi, nije bilo većeg skeptika od mene prema veganstvu. Ali eto – čovjek raste, nadograđuje se, svatko u onom smjeru koji mu odgovara kako bi napravio najbolju verziju sebe. Ovo je bio moj smjer. Jednom me netko pitao, „pa sta ti onda jedeš, prilično ti je ograničen jelovnik budući da si vegan“. Baš naprotiv, meni se otvorio cijeli jedan novi svijet i u njemu uživam“, otkriva Zagorka koja se nada da će se njezine veganske slastice svidjeti svima koji ih probaju.
Živimo u vremenima kada prolazi individualizam. Koliko je zapravo ovo najbolje vrijeme za nešto drugačije? Možda je ovo vrijeme rizika najbolje za uspjehe, a možda najgore! Zagorka i Christina nisu se zamarale tim pitanjem, a naročito onda kada su im se prvi klijenti krenuli vraćati. Zapravo, onaj tko uđe kod njih ostaje začaran i uvijek se vraća.
„Pored organizacije evenata i vjenčanja, uređujemo i jahte, hotele, izloge te sve ono za što ljudi misle da bi trebalo izgledati posebno i drugačije. Nas dvije potpuno smo različite, ali možda je upravo to tajna što kod nas sve funkcionira“, objašnjava nam Christina.
I za kraj, prije nego svratite do ove dvije sjajne dame, moramo vam otkriti jesu li njihovi psi u međuvremenu pronašli zajednički jezik.
Nažalost nisu. Zagorkin pas Željko i Christitin York i dalje njeguju uzajamnu netrpeljivost. Inače, oba psa su udomljena i nemaju neprijatelje u psećem svijetu, no jedan drugoga nikako ne mogu prihvatiti. Ipak, Zagorku i Christinu to ne ljuti. Oni jesu smrtni neprijatelji, ali zato su one danas poduzetnice kojima ništa ne može stati na put.
Svaka regija u Hrvatskoj ima neka svoja obilježja, tradicionalne motive i specifične izreke, pa tako i Lika. Za oko nam je stoga zapeo novi lički webshop na kojem možete pronaći brojne kreativne, zanimljive i šaljive majice ličkih motiva, a iza svega stoji ekipa s portala Lika Club.
„Odlučili smo ispričati ličku kulturu na moderan način i širiti ju među našim brojnim čitateljima i svim ljubiteljima Like. Potrudili smo se napraviti kvalitetne i prepoznatljivije odjevne predmete s porukama koje su prepoznatljive našim čitateljima i popularne u Lici. Od elegantnih i profinjenih tema, do šaljivih poruka. Primamo preporuke čitatelja pa nam slobodno predložite ličke teme i izreke koje biste htjeli vidjeti na majicama.“, poručuju iz Lika Cluba.
Ličko srce, police i slanina, zemlje i meso, rakija ili bazalo… Na linku zavirite u njihov novi web shop i obradujte svog Ličana/Ličanku super poklonom.
Majice koje možete naručiti su u crvenoj i bijeloj boji, a cijela serija proizvodi se isključivo od organskog 100-postotnog pamuka visoke kvalitete. Svaki natpis moguće je naručiti u tri tipa majica, i to kratka majica (T-shirt), duga majica na rukave (Sweatshirt) i duga majice na rukave s kapuljačom (Hoodie).
Poduzeće PRAHIN-INC d.o.o. je malo poduzeće , koje je nasljednik obrta čiji je vlasnik sadašnji direktor osobno . Obrt za audio tehniku i automatiku registriran je pod nazivom «ELEKTROMEHANIKA» 1980. godine. Dolaskom novih mogućnosti i promjenom vlasti 1994.g registrirano je poduzeće Prahin-inc d.o.o. a obrt je krajem 1995. g. odjavljen. Umjesto u obrtu zaposlen u vlastitom poduzeću.
Zaposlenost (kao trajni zaposleni) čitavo vrijeme varira od 3 do 6 ljudi ,a u posljednje vrijeme zaposleno je šestero radnika . Proizvodnja određenih proizvoda ,koji zahtjevaju više stručnosti , vrši se u u poduzeću dok se ostali djelovi kupuju kao poluproizvodi ili gotovi proizvodi .Testiranje i puštanje u pogon radi se isključivo u našem poslovnom prostoru uz pomoć inženjerskog i tehničarskog kadra jer mi dajemo garanciju i održavanje.
Osnovna djelatnost podjeljena je na tri djela. Jedan dio su kina (dobava opreme, integracija, instalacija održavanje i školovanje), drugi dio je proizvodnja inovativne tehnologije koja se koristi sustavima za automatizaciju procesa. Treća je najam opreme za razne evente poput ljetnih kina, razglasnih sustava, led ekrana, rasvjetnih tijela i ostalog .
Licencirani smo od tvrtki NEC, BARCO, GDC,DOREMI i DOLBY LABORATORIES INC.
Partneri smo s tvrtkom Cine project GMBH koja je vodeća tvrtka u svijetu što se tiće opremanja kina od temelja do krova.
U Hrvatskoj , Sloveniji i Bosni smo opremili preko stotinu kino dvorana kino opremom, od starijih 35mm projektora, dolby audio sustava te od 2009 na dalje sa digitalnom kino opremom.
Pandemija je svima, a posebno ljubiteljima skijanja pomrsila račune. Ove godine nismo gledali kolone domaćih skijaša sa sarmama u prtljažniku kako čekaju prelazak granice i odlazak na neko od skupocjenih stranih skijališta. Domaće je domaće i to samo nekoliko kilometara od centra grada. Dobro staro Sljeme.
Brdo s kojeg su u osvajanje brojnih medalja i promociju Hrvatske krenuli Janica i Ivica Kostelić, Filip Zubčić i brojni drugi, vikendom je prepuno domaćih skijaša. Snijega ima, sunca ima, okrijepe ima, temperature su baš onakve kakve trebaju biti u ožujku. Što čovjeku za bijeg od svakodnevice više treba. Za one prave ljubitelje skijanja, koji nemaju taj luksuz da mogu na Sljeme preko tjedna, svakako je preporuka vikendom doći što ranije.
Gužva počinje nešto iza deset sati i nakon toga skijanje postaje pomalo naporno. Oni koji love prve žice, sigurno će se u sat ili sat i pol na relativno praznoj i dobro uređenoj stazi kvalitetno spustiti nekoliko puta (skijaškim rječnikom, odradit će nekoliko rundi). Do skijališta na Sljemenu možete na dva načina. Jedan je onaj od strane grada, centra. Drugi, onaj koji nudi više mogućnosti za pronalazak parkirnog mjesta je sa Zagorske strane, iz Bistre. Koji god odabrali, ako slučajno volite duže spavati računajte na nešto teži pronalazak mjesta za parkiranje automobila.
Cijena ski karte, za cijeli dan je 100 kuna. Nakon odrađenih rundi na skijama, okrijepu možete pronaći na vrhu, u nekoliko ugostiteljskih objekata. Stolovi i stolci, iako su na svježem zraku razmaknuti su prema epidemiološkim pravilima. Možete bezbrižno uživati u čaju, kavi, pivu, rakiji ili nekom drugom vama dragom piću. Za one koji tek ulaze u svijet skijanja ili snowborda tu su i brojne škole koje nude prve skijaške korake. Opremu također možete iznajmiti. To je svakako preporuka ako ste početnik.
Tek nakon što proskijate, preporuka je o pronalasku i kupovini vlastite opreme. Još jedna zanimljivost Sljemena je ta da prve skijaške zavoje savladavate na stazi gdje se održava skijaški kup. Prevedeno, to je kao da vozački ispit polažete na nekoj od staza na kojoj se vozi Formula 1. Uistinu prava rijetkost, iz prve ruke prolazite preko popularnog filtera, prijelomnice ili Erberovog puta. Sljeme osim crvenog spusta koji je za one iskusnije nudi plavi i zeleni, kao i bijelu livadu. Karte možete kupiti i online, što je novost od ove godine. Ne ostaje vam ništa drugo, nego put Sljemena, skijali ili ne, zasigurno ćete uživati. Skijajmo domaće!
